Sveti Mihael - Zaštitnik Kijeva

U gradu svetog Mihaela na Ukrajinsko-hrvatskom gospodarskom forumu

Međunarodni odnosi i poduzetništvo su mi od rane mladosti bili strast. Zanimao sam se i tražio odgovore na niz pitanja. Tko smo i zašto činimo ono što činimo? Kako funkcionira svijet oko mene? Zašto se države ponašaju kako se ponašaju? Kako mogu svojim sposobnostima i znanjem doprinijeti boljitku svoje države i ljudi oko sebe? Zanimalo me kako pregovori, diplomacija i poslovanje izgledaju iznutra, izvan gradiva i onoga što je napisano u nizu knjiga i udžbenika. Ni najmanje nisam očekivao da ću krajem prošle godine dobiti posebnu priliku da budem dio jednog procesa, povijesnog događaja i da ću svojim trudom moći doprinijeti.

Pustolovina počinje 7. prosinca 2021. Nakon temeljitih kontrola, Zoran Rajn, direktor Međunarodnog centra za crowdfunding (ICFC) i ja, mladi pripravnik sjedili smo u Zračnoj luci Franjo Tuđman, razgovarali o očekivanjima i planovima, obavljali zadnje preglede naših papira i dokumenata te razmišljali o potencijalnim pristupima i mogućnostima. Naš Centar uspješno posluje na stranim tržištima te je razvio planove o proširenju poslovanja i na Ukrajinu. Odlazak s hrvatskom gospodarskom delegacijom u Kijev bila nam je iznimna prilika da uspostavimo kontakte i odnose s ukrajinskim partnerima te predstavimo mogućnosti koje za ukrajinsko gospodarstvo pruža crowdfunding.

Međunarodni centar za crowdfunding (ICFC) je globalni lider u području crowdfundinga s više od deset godina iskustva, posebno što se tiče pitanja pravnog uređenja crowdfundinga, povezivanje crowdfundinga s državnim i financijskim institucijama, uključivanja crowdfundinga u obrazovni sustav i dr. Savjetovali smo više od stotinu organizacija iz poslovnog, civilnog, javnog i akademskog sektora u pripremi i provedbi njihovih crowdfunding kampanja i mentorirali više od 10 tisuća polaznika crowdfunding edukacija koje su ocijenjene s najvišim ocjenama. Osnivači smo prve hrvatske crowdfunding platforme Croinvest.eu, a tijekom ove godine predstavit ćemo i međunarodnu crowdfunding i crowdinvesting platformu Bona Fides.

Pokretači smo edukativnog projekta Crowdfunding u školama za učenike srednjih škola i studente koji se nalazi pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja i drugih institucija na državnoj i lokalnoj razini. Autori smo prvog hrvatskog programa cjeloživotnog obrazovanja o crowdfundingu koji je verificiran od strane ASOO-a i MZO-a. Sudjelujemo u godišnjim istraživanjima Sveučilišta u Cambridgeu na temu crowdfundinga i fintecha u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Dobitnici smo nagrade Pravnog fakulteta u Zagrebu za izradu prvog pravnog tumačenja crowdfundinga u Hrvatskoj i Certifikata kvalitete za bavljanje crowdfundingom od strane konzorcija organizacija okupljenih oko EU projekta CrowdStream, na kojem je vodeći partner Agency for European Integration and Economic Development čiji je osnivač austrijsko Ministarstvo financija.

Hrvatska i Ukrajina su počele ulaziti u novu fazu bilateralnih odnosa. Hrvatsko-ukrajinska trgovinska razmjena je u 2020. godini porasla za 25%, a trenutno se nalazi na 100 milijuna eura. Također, unatoč Covid-19 pandemiji, broj noćenja ukrajinskih turista je značajno porastao u odnosu na prethodne godine. Ovi povoljni trendovi se nastavljaju jer novi podaci govore da je u prvih sedam mjeseci 2021. godine zabilježen rast razmjene od 5,2%. Potaknuti takvim brojkama i perspektivom dublje suradnje, Vlada RH i Hrvatska gospodarska komora su u suradnji s ukrajinskom Vladom, Trgovinskom industrijskom komorom Ukrajine i Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Ukrajini organizirali gospodarski forum čiji je cilj bio međusobno povezivanje ukrajinskih i hrvatskih kompanija.

Već smo prije puta dobili podatke i informacije o uključenim ukrajinskim tvrtkama i zainteresiranim stranama. To nam je pružilo mogućnost da još prije puta stupimo u kontakt s njima i da dogovorimo prve B2B susrete. Pažnju smo usmjerili prema ukrajinskom poslovnom, civilnom, javnom, financijskom i akademskom sektoru s ciljem uspostave suradnje na razvijanju njihovih crowdfunding kampanja, provedbi crowdfunding treninga i radionica te kreiranju inovativnih javnih politika i programa za financiranje projekata putem crowdfundinga. Veliki naglasak smo stavili na obrazovne institucije s obzirom da crowdfunding još uvijek nije adekvatno zastupljen u njima.

Kad smo sletjeli, dobrodošlicu su nam priredile magla i kiša. Tijekom vožnje do hotela, grad Kijev je svojom veličinom i živošću na nas ostavio upečatljiv dojam. Grad je pet puta veći od Zagreba, a na dnevnoj bazi u njemu cirkulira oko 3 milijuna stanovnika. Vožnja od jednog do drugog kraja grada traje preko sat i pol, pri čemu je moguće vidjeti niz infrastrukturnih projekata koji impliciraju rast i razvoj ukrajinskog gospodarstva.

Vladina delegacija je od početka bila zauzeta opsežnim programom koji je obuhvaćao susret s hrvatskom zajednicom u Ukrajini, otvaranje Centra za hrvatski jezik i kulturu na kijevskom sveučilištu, darovanje stotinjak hrvatskih knjiga kako bi se obogatila kulturna i akademska ponuda Centra te nizom drugih aktivnosti. Posjet vladine delegacije je nakon Kijeva nastavljen u Lavovu.

Mi smo u međuvremenu bili slobodni do otvorenja Foruma idućeg dana, što smo iskoristili za obilazak znamenitosti u gradu. Obilazak nam je dao uvid u kompleksnost ukrajinskog položaja. To je zemlja pravoslavnog identiteta nad čijim gradom budno motri njen zaštitnik sveti Mihael. Zemlja je određena komunističkim i tranzicijskim nasljeđem, stješnjena između Rusije na istoku i Euroatlantske zajednice na zapadu. Unatoč napetostima s Rusijom, od strane domaćina dočekala nas je mirna i topla atmosfera, produktivna za posao i pogodna za upoznavanje.

Idući dan su nam priprema, informiranost i principijelnost urodili plodom. U komunikaciji i pregovorima smo uspješno uspostavili suradnju s ukrajinskim državnim strukturama, obrazovnim institucijama i tvrtkama. Stečeno iskustvo me posebno dojmilo – vidio sam razliku između onoga što se uči u knjigama i stvarnog svijeta na terenu. Shvatio sam koliku važnost u pregovorima ima ostvarivanje preliminarnih kontakata, informiranost, dobra priprema, strategija i komunikacija u obliku jasnog, jednostavnog i sažetog izražavanja bez velikih govorancija ili dubljih stručnih pojmova.

Naše kolegice i kolege iz ostatka gospodarske delegacije su također imali produktivan dan. Sklopljeni su kontakti koji će s ukrajinskom stranom pospješiti suradnju na području poljoprivrede, energetike, IT-ja, turizma, građevine, prehrambene, farmaceutske, kemijske, metalne i tekstilne industrije. Predstavnici hrvatskih kompanija su također komunicirali i međusobno te su uspostavljane i suradnje između domaćih kompanija.

Pregovori su se odvijali u B2B formatu, nakon kojih su slijedile službene izjave, rasprava i prezentacije dužnosnika i predstavnika s hrvatske i ukrajinske strane. Ukrajinska strana nam je prezentirala svoju sveobuhvatnu inicijativu za privlačenje investicija Make in UA u kojoj se naglasak stavlja na tehnološke parkove, poljoprivredu, energetiku, farmaceutiku, IT, obnovu i poboljšanja postojeće infrastrukture i logistike uz pomoć privatnih ulagača i međunarodnih financijskih organizacija.

Izraženo je zanimanje za energetiku (Naftogaz) i LNG terminal na Krku uz potencijalna čvorišta koja će preko srednje Europe ići prema Ukrajini. Korporacija System Capital Management (SCM) kojoj je na čelu Rinat Ahmetov, jedan od najbogatijih Ukrajinaca i vlasnik nogometnog kluba Šahtar Donjeck, ima u planu investirati na Banovini u poljoprivredu i peradarstvo, a također je zainteresirana za ulaganja u energetiku i luke. Od domaćih kompanija istaknuo se Belupo koji je lider u farmaceutskom izvozu u Ukrajinu. Farmaceutske tvrtke čine 30% ukupnog hrvatskog izvoza u Ukrajinu.

Premijer Andrej Plenković je naglasio da Hrvatska planira pružiti svoja iskustva i podršku Ukrajini u dva pravca – po pitanju mirne reintegracije pokrajina u istočnoj Ukrajini i po pitanju ulaska Ukrajine u EU. Hrvatska i Ukrajina su mlade zemlje bogatog povijesnog nasljeđa, ali obilježene turbulentnim zbivanjima. Hrvatska u nekadašnjoj monarhiji i dvjema Jugoslavijama, a Ukrajina u Ruskom Carstvu i SSSR-u. Obje su se suočile s ratnim sukobima i nakon tranzicije traže svoje mjesto na međunarodnoj sceni. Hrvatska se uspješno pozicionirala na međunarodnoj sceni unutar EU s konačnim putem prema članstvu u eurozoni, Schengenu i OECD-u. Ukrajina je također izrazila želju prema europskom putu na kojoj joj Hrvatska svojim znanjem i iskustvom može izuzetno mnogo pomoći.

Poslovne i diplomatske uspjehe smo proslavili na svečanoj večeri u hotelu Hyatt gdje smo imali priliku razgovarati s premijerom Andrejom Plenkovićem, njegovim glasnogovornikom Markom Milićem, predstojnikom Ureda premijera Zvonimirom Frkom-Petešićem, ministrom vanjskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom i hrvatskom veleposlanicom u Ukrajini Anicom Djamić. Razmijenili smo kontakte i predstavili rad ICFC-a te dogovorili susret u Zagrebu.

Tako su dvije zemlje otvorile novo poglavlje međusobnih odnosa uoči 30. obljetnice priznavanja hrvatske samostalnosti od strane Ukrajine koja je bila prva članica Ujedinjenih naroda koja je to učinila, a mi smo stekli nova poznanstva i kontakte koji će s vremenom omogućiti plodonosnu suradnju i razmjenu s ukrajinskom stranom.

Sudjelovanje u gospodarskom posjetu Ukrajini je za mene kao studenta 4. godine međunarodnih odnosa i diplomacije vrijedno profesionalno iskustvo i doživljaj koji ću uvijek nositi sa sobom, a upravo kroz nova iskustva otvaramo vidike i gradimo sebe kao osobe. Stoga bih završio s riječima Sapere Aude! Usudite se!

Dominik Matković, Međunarodni centar za crowdfunding (ICFC)